Dr. sc. Hrvoje Stančić, voditelj projekta, redovni je profesor i predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Autor je knjige „Digitalizacija“ i koautor knjige „Arhivistički rječnik. Englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski“ te više od 130 znanstvenih i stručnih članaka. Od 2013. do 2019. godine bio je voditelj europskog istraživačkog tima međunarodnog projekta InterPARES Trust. Član je odbora Hrvatskog arhivističkog društva. U okviru Hrvatskog zavoda za norme predsjednik je zrcalnog tehničkog odbora za razvoj međunarodne norme ISO/TC 307 Ulančani blokovi i tehnologija distribuirane glavne knjige i član radne skupine ISO/TC 46/SC 11 Archives/records management – Joint Working Group 1 – Blockchain. Glavni interesi su mu digitalizacija, dokumentacija i uredsko poslovanje, dugoročno očuvanje elektroničkih dokumenata, autentičnost i vjerodostojnost elektroničkih zapisa, digitalni potpisi, digitalni žigovi, blockchain i DLT te disruptivne tehnologije primjenjive na uredske i arhivske procese.
Dr. sc. Arian Rajh, izv. prof. inform. i kom. zn. – arhivistike i dokumentalistike, arhivist, specijalnost za novije arhivsko gradivo, ima 17 god. iskustva u struci. Od 2006. do 2022. radio je u Agenciji, od toga 10 godina kao voditelj odsjeka. Radio je na voditeljskim poslovima, poslovima izrade i održavanja spisovodstvene i arhivske politike ustanove te na implementaciji internih i vanjskih EU projekata (EU IPA 2009 TAIB projekt koji je pokrenuo i vodio, program digitalizacije i migracije gradiva, uvođenje elektroničke dokumentacije o lijeku u hrvatsku regulatornu praksu, brojni projekti nabave ili izrade i nadogradnje IT sustava). Od 2009. sudjeluje u nastavi kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta, a od 2022. zaposlen je kao član Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti. Predaje „Uvod u arhivsku teoriju i praksu“, „Sređivanje i opis arhivskog gradiva“, “Spisovodstvo” i “Vrednovanje arhivskog gradiva” na I., II. i III. god. na Odsjeku za inform. i kom. znanosti Filozofskog fakulteta Zagreb. Sudjelovao je u izradi nastavnog materijala na Odsjeku i recenziji materijale za Veleučilište u Požegi. Od 2009. do 2014. predavao je na kolegiju Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom. Od 2012. godine ima zn.-nast. zvanje naslovnog docenta, od 2018. naslovnog izvanrednog profesora, a od 2022. izvanrednog profesora. Sudjelovao je na radionicama Odsjeka (br. 23, 26, 28, 31, 37) i na obrazovanju za HRT, a 2017. na “Digital Preservation” radionici za UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Bio je mentor studentske prakse, završnih i dipl. radova te član povjerenstava za ocjenu doktorskih radova i za napredovanja u zn. zvanja.
Dr. sc. Helena Stublić, docentica, rođena u Zagrebu. Diplomirala 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na dvopredmetnom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti (smjer muzeologija). Obranila doktorsku disertaciju 2014. godine pod naslovom „Interpretacijske strategije stalnih postava umjetničkih muzeja“. U lipnju 2017. godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti. Docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 2018. godine. Entuzijastična oko blockchaina, NFTova i novih tehnologija općenito. Podupire žene u kriptu. U slobodno vrijeme čita o svemiru.
Dr. sc. Željko Trbušić, asistent na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uspješno je dovršio 2022. godine izradom i obranom doktorske disertacije pod naslovom Metode analize i optimizacije procesa optičkog prepoznavanja znakova u arhivskim informacijskim sustavima. Do sada je objavio više od petnaest stručnih i znanstvenih radova u renomiranim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima te je sudjelovao na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija, među kojima se posebno ističe sudjelovanje u organizacijskom odboru međunarodne konferencije AERI (Archival Education and Research Initiative) 2021. i 2022. godine. Aktivni je član Hrvatskog arhivističkog društva i udruge ICARUS Hrvatska. Za svoj rad u području upravljanja informacijama nagrađen je 2020. godine prestižnom međunarodnom stipendijom AIEF fundacije (ARMA International Educational Foundation).
Matea Bilogrivić diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovala je u brojnim radionicama i projektima, uključujući organizaciju VI. kongresa studenata povijesti umjetnosti i uređivanje istoimenog zbornika. Trenutno radi kao suradnik konzervatora povjesničara umjetnosti u Hrvatskom restauratorskom zavodu, u odjelu za pokretnu kulturnu baštinu. Istovremeno pohađa poslijediplomski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, a područje interesa su joj NFT-ovi u muzejskom okruženju.
